Naziv ?
adventisti? dolazi od latinske rechi ?adventus?, shto znachi dolazak. Oni su nastupili sa verovanjem da ce Hristos uskoro doci da sudi svetu, pa su chak proricali i datum kada ce se to desiti, i zato su prozvani adventisti. Međutim, taj naziv ne odgovara sushtini njihovog uchenja, jer svi hrishcani veruju u drugi dolazak Hristov, prema tome, svi su hrishcani adventisti. Njima daleko vishe odgovara naziv ?
subotari?, kako ih narod i naziva, jer je subota njihov specifichni znak, poshto praznuju starozavetnu jevrejsku subotu umesto hrishcanske nedelje.
Njihov prvi uchitelj i pokretach vere bio je Vilijem Miler, jedan americhki farmer. On je, chitajuci Sveto pismo, uvrteo sebi u glavu da moze izrachunati datum i godinu kada ce Hristos doci po drugi put na zemlju da sudi svetu. Po njegovim rachunima, to je trebalo da se desi 21. marta 1944. godine. Mnogi su bili odushevljeni njegovim ?pronalascima? i ?rachunom?. Jedna adventistichka ?prorochica? Helena Vajt, tvrdila je da su Milera u tumachenju Svetog pisma pouchavali andjeli, i da ga je nadahnjivao sam Duh Sveti. Zaneseni Milerovim ?proricanjima?, ti prvi adventisti iskupishe se zakazanog datuma na jednoj poljani kod Njujorka, da tu u belim haljinama dochekaju Hrista. Hristos nije doshao. Nastalo je veliko razocharenje. Milerov prijatelj Snou po verovanju adventista ?dobio je nebesku svetlost? i ?pronashao? gde je bila Milerova greshka, pa je naznachio da ce Hristos doci 22. oktobra 1944. godine. Opet se adventisti iskupishe da dochekaju Hrista, i opet ostadoshe razocharani. Hristos ni tada nije doshao. Mnogi onda otpadoshe od Milera, a baptistichka verska zajednica, kojoj je Miler do tada pripadao, vec sita bruke i skandala, iskljuchi Milera iz svoje zajednice. Miler je tada pisao jednom svom prijatelju ?moram osnovati novu crkvu?.
Posle ovog ponovnog neuspeha Milerovih prorachunavanja, Milerov pristalica Hiram Edson tvrdio je da mu je Bog otkrio u chemu je Milerova greshka. Milerovi rachuni, po tvrdnji Hiramovoj, bili su tachni. Pogreshka je samo u tome, shto Hristos toga dana nije doshao na zemlju, nego je ushao u nebesku svetinju nad svetinjama da tamo ispituje grehe ljudi, pa kada se zavrshi taj nebeski sud, onda ce doci na zemlju da sudi ljudima. Mnogi su poverovali i u to tumachenje, iako ga nema u Bibliji.
Dalje su se ti prvi adventisti podelili u dve grupe. Jedni su verovali u zagrobni zivot dushe posle smrti, a drugi su to poricali. Osim toga adventistima je prishla i jedna Jevrejka Rahela Preston, koja je pochela medju njima propovedati da treba praznovati subotu umesto nedelje. To je bio povod josh jedne podele. Jedni su ostali uz Milera praznujuci i dalje nedelju, drugi su napustili nedelju i preshli na praznovanje subote. To su ?
adventisti sedmog dana?. I oni su se kasnije podelili na vishe grupa. Za uvodjenje subote kao dana praznovanja najvishe je doprinela Helena Vajt, koju adventisti smatraju za prorochicu i koja je tvrdila da je imala nebesko otkrivenje da treba praznovati subotu.
U toku prvog svetskog rata 1915. godine, doshlo je medju adventistima sedmog dana do novog cepanja, na pitanju ucheshca hrishcanina u ratu. Posle dugih i oshtrih polemika i vrlo teshkih izraza upucenih na rachun onih adventista koji su smatrali da ucheshce u ratu ne protivrechi ni chetvrtoj ni shestoj Bozijoj zapovesti, nova grupa se nazvala ?
Reformni pokret adventista sedmog dana?. Njihov americhki vodja Rajt prorachunao je da ce Hristos doci na zemlju 6. februara 1925. godine. Kao shto znamo, ni to se nije desilo.
Adventisti vrlo uporno sebe nazivaju ?Crkvom?, i to jedinom pravom Crkvom, pa se vrlo vredjaju kada im se kaze da su prava sekta.
Uchenje adventizmaAdventisti kao protestantska sekta usvajaju pre svega onaj osnovni protestantski princip da je Sveto pismo jedini izvor vere, bez Svetog predanja. Taj stav je pogreshan, jer ne samo shto Sveto pismo takav stav ne potvrdjuje, nego ga upravo osudjuje.
Isto tako adventizam kao i druge protestantske sekte odbacuje Svetu Tajnu sveshtenstva, niti ima apostolsko prejemstvo, niti Svetu Liturgiju i pricheshce telom i krvlju Hristovom. Umesto toga oni imaju svoje propovednike i obred ?poslednje vechere?.
Kao i mnoge druge sekte, adventisti sedmog dana odbacuju veru u svesni zagrobni zivot dushe. Dusha posle smrti tela ?spava? do opshteg vaskrsenja, kada ce se ponovo sjediniti sa vaskrslim telom.
Po njihovom uchenju sveopshte vaskrsenje nece biti jedinstven dogadjaj za sve ljude istovremeno, nego u dve rate. Prvo ce vaskrsnuti pravednici pa ce sa Hristom carovati ? po nekima na zemlji, a po nekima na nebu ? hiljadu godina, a potom ce vaskrsnuti greshnici i napasti na hiljadugodishnje carstvo Hristovo, ali ce oni zajedno sa satanom biti ognjem unishteni.
